Moj odnos s bivšom završio je na sudu. Ne volim upirati prstom ni tražiti tko je kriv, istina je da su uvijek oboje dijelom odgovorni za kraj veze.
No činjenica je da je moja druga žena pronašla ljubavnika. Radi se o imućnom poduzetniku koji se već prije nekoliko godina doselio u Split i tamo otvorio mali kafić. Isprva je pokušavala prikriti njihovu vezu, ali s vremenom su prestali skrivati što se među njima događa.
Na kraju je došla do mene i bez imalo srama objavila da podnosi zahtjev za razvod, te da će tražiti polovicu našeg stana. Očekivala je, vjerojatno, da ću izgubiti živce i početi paničariti. No, taj je stan kupljen isključivo mojom ušteđevinom i novcem koji sam zaradio radeći godinama, i to kunu po kunu. Ona sa stanom nema nikakve veze, osim što ga je koristila dvije godine. A sada ima obraza tražiti nešto što joj ne pripada.
Sve sam to prihvatio mirno, bez velikih drama. Nisam je čak ni odgovarao od odlaska na sud. Samo sam čekao da izgubi parnicu i plati sudske troškove. Naučio sam lekciju još iz prvog braka tada je sud potrajao više od tri godine. Za svaki susret na sudu dizala se prašina, a svako ročište završavalo je skandalom.
Moja prva žena na kraju je ipak ostvarila svoje. Uzela si je dobrog odvjetnika i tužila me za polovicu moje imovine. Na kraju me ostavila bez stana kojeg sam naslijedio od oca.
No, s drugom sam suprugom bio puno mudriji. Kad smo se upoznali i odlučili vjenčati, već sam imao stan, vlastitim rukama uređen, ali upisan na bratovo ime. On mi je osoba od najvećeg povjerenja. I kad je došao red na razvod pokazalo se da formalno ne posjedujem ništa. Nakon prvog braka, naučio sam lekciju više me nijedna žena ne može prevariti.
