Izađi van, nezahvalna djevojko! vikne otac, a Ana napušta kuću. Prošlo je osam godina otkako je izgubila majku, a sada, sa osamnaest godina, Ana završava zadnju godinu studija medicine s odličnim uspjehom, dobila je zlatnu medalju. Željela je slijediti majčine korake, no otac joj je pripremio drugačija iznenađenja. Priopćio joj je zaruke s sinom svog najboljeg prijatelja.
Ana je osjećala nemir u duši, ali odlučno je krenula svojim putem. Pronašla je sobu u studentskom domu i zaposlila se na pola radnog vremena u jednoj zagrebačkoj kavani. Jedne večeri, dok je privodila turu kraju, primijetila je elegantnog, tamnokosog muškarca koji je sjedio sam. Izgledao je kao da više pripada restoranu nego skromnoj kavani, a Ana nije mogla ne razmišljati o tome.
Na putu prema domu, isti tamnokosi muškarac ju je dočekao pokraj auta. Povikao je: Ana, moram razgovarati s tobom. Iznenađena, Ana je zastala i saslušala ga. Objasnio joj je kako je on zapravo taj ‘iznenadni zaručnik’, kojeg joj je otac prezentirao za osamnaesti rođendan, ali nije uspio doći na vrijeme.
Zovem se Domagoj, predstavio se. Možemo biti na ti. Imam poslovnu ponudu za tebe. Najprije poslušaj pa odluči sama želiš li prihvatiti. Ana je pristala slušati ga.
Domagoj joj je ispričao vlastitu situaciju želio je pokrenuti vlastiti posao, ali otac ga je ucjenjivao brakom s djevojkom, prijeteći mu da će mu oduzeti firmu. Ponudio joj je brak na papiru, uz financijsku podršku, osobnu sobu i potpunu slobodu, bez ulazaka u njezin privatni život.
Ana je ostala iznenađena, trebalo joj je vremena da razmisli. Domagoj joj je dao svoju posjetnicu i zamolio je da ga nazove kada bude spremna donijeti odluku. Nakon nekoliko dana razmišljanja, Ana ga kontaktira.
Vjenčanje se odvija pred roditeljima mladog para. Kad su se poljubili, među njima je zaiskrila kemija. Ana šapće Domagoju da joj se sviđa, a on odgovara s oduševljenjem. U mjesecima koji slijede, ta iskra prerasta u vatru ljubavi, i na kraju oboje shvate koliko si znače.
